Život u gradu u današnje vreme, pun je izazova – gužva, buka, žurba, ali ono što najviše zabrinjava i što ne vidimo, ali sve više osećamo pri svakom udahu jeste zagađenje.
U većini srpskih gradova, zagađenje vazduha odavno je premašilo dozvoljene granice, naročito zimi, kada se loži ugalj, drvo i mazut, a tokom leta dodatno ga pogoršava saobraćaj i visoke temperature.
Takve okolnosti nisu bezbedne ni za koga, a gradski domovi nisu dovoljno zaštićeni od štetnih materija u vazduhu.
Nažalost, ni ne postoji način da se potpuno zaštitite, ali možete smanjiti količinu zagađenja u svom stanu ukoliko uvedete jednu ili više sobnih biljaka koje prečišćuju vazduh i koje su, najviše zbog toga, idealne za stanove u gradskim sredinama.
One uklanjaju toksine poput formaldehida, benzena i amonijaka, hemikalija koje se nalaze čak i u vašem nameštaju, deterdžentu, pa i odeći.
U svom domu bar, zaslužili ste da dišete bezbedno, punim plućima. Nastavite da čitate i otkrijte 7 biljaka koje vam u tome mogu pomoći.
Sobne biljke idealne za gradski stan
Godine 1989, NASA je spovela studiju pod nazivom A Study of Interior Landscape Plants for Indoor Air Pollution Abatement, u kojoj je otkrila sposobnost dobnih biljaka da uklone značajne količine štetnih CO‑hlorisanih organskih jedinjenja iz vazduha .
Iako su njihovi eksperimenti sprovedeni u idealizovanim, hermetičkim uslovima, NASA je preporučila po najmanje dve veće sobne biljke na 9 m², kako bi efekat bio merljiv u zatvorenim sredinama.
To nas dovodi do zaključka da i vaš dom može postati čistijim zdraviji i prijatniji, ako izaberete omiljene biljke i znate kako da ih negujete.
1. Svekrvin jezik (Dracaena trifasciata)

Moćna, uspravnu biljka sa oštrim, dugim lišćem, porijeklom je iz Zapadne Afrike, gde je rasla u suvim, stenovitim uslovima, veoma je otporna i izdržljiva. NASA je otkrila da uklanja formaldehid, benzen, trikloretilen, ksilen, toluen i azot‑oksid.
Idealna je za gradsku spavaću sobu, jer noću otpušta kiseonik, pomažući vam da duboko dišete dok spavate.
Sanseverija prihvata slabo osvetljenje, iako bolje uspeva na indirektnom suncu. Retko se zaliva, leti otprilike na svake 2 do 3 nedelje, a zimi još ređe.
Važno je da supstrat ima dobru drenažu i da biljka ne stoji u vodi, jer preterano zalivanje dovodi do propadanja korena.
Najviše joj prijaju temperature iizmeđu 15 i 27 °C, ali podnosi i niže. Ne voli prostorije u kojima se temperatura spušta ispod 10 stepeni.
Koren se lako rasađuje, pa je možete i poloniti dragoj osobi kada malo poraste.
2. Mesečev cvet (Spathiphyllum)
Ovo je tropska biljka poreklom iz Amerike i jugoistočne Azije, koju krase elegantni beli cvetovi.
NASA je potvrdila da uklanja formaldehid, benzen, trikloretilen, ksilen i amonijak.
Dakle, ona ne donosi samo čist vazduh, već i oplemenjuje prostor svojom lepotom.
Najbolje mesto u stanu za nju je mesto sa indirektnim svetlom, jer previše direktnih zraka može oštetiti listove.
Voli umerenu vlažnost, pa zemljište mora biti stalno vlažno, ali ne natopljeno. Zalivajte je do dva puta nedeljno u zavisnosti od toplote i čistoće vazduha. Ako vidite da joj je lišće klonulo, želi da vam kaže da joj je potrebna voda.
U grejnoj sezoni prskajte lišće vodom — to joj prija, osvežava je i sprečava da se osuši.
Međutim, važno je napomenuti da je blago otrovna. Čuvajte je van domašaja dece i kućnih ljubimaca.
3. Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum)

Poznatiji i kao „Pauk biljka”, karakterističan je po svojim dugim, tankim listovima.
Poreklom iz tropskih predela Afrike, pokazala se kao odličan borac protiv formaldehida, ksilena i toluena.
Zeleni ljiljan ne zahteva mnogo. Raste u svetlim uslovima, ali dobro uspeva i u polusenci.
Idealna je za zauzete ljude koji ćesto zaboravljaju da zaliju sobnu biljku. Zalivajte je tek kada osetite da je zemlja suva na dodir, otprilike jednom nedeljno.
Ne voli zadržavanje vode, pa joj obezbedite dobru drenažu.
Najbolje mesto za nju je kuhinja ili kupatilo, gde je toplije i vlažnije. U tim uslovima biljka diše slobodnije i izbacuje više kiseonika.
Dodatna pogodnost je razmnožavanje. Izdanci se lako vade, sade i poklanjaju.
4. Aloe vera (Aloe barbadensis miller)

Ova biljka je naširoko poznata po lekovitom gelu u listovima, ali i po sposobnosti da na prirodan način prečišćuje vazduh od formaldehida i benzena .
Aloe vera potiče sa Arabijskog poluostrva, ali se danas gaji širom sveta, posebno u tropskim i suptropskim područjima Severne Afrike, Indije, Latinske Amerike i Mediterana.
Ona voli mnogo svetlosti. Idealno je da stoji na južnoj ili jugoistočnoj strani stana, gde će dobiti barem 6 sati sunčeve svetlosti dnevno. U zimskim mesecima, ako imate mogućnost, premestite je bliže izvoru svetla.
Zaliva se tek kada susptrat presuši, na svake 2 do 3 nedelje, a zimi je dovoljno jednom mesečno.
Preterano zalivanje čini njeno lišće tamnijim, a suva soba u grejnoj sezoni je dobro okruženje za nju.
Samo pazite da joj ne bude hladno – niske temperatura ispod 10 °C joj smetaju.
5. Boston paprat (Nephrolepis exaltata ‘Bostoniensis’)
View this post on Instagram
Meka, bujna i puna zelenila, Boston paprat je tropska biljka iz Centralne i Južne Amerike, gde raste u vlažnoj, polusenovitoj sredini, što odmah govori da joj odgovara sličan ambijent i u zatvorenim prostorijama. Iz vazduha eliminiše formaldehid i ksilen, štetne gasove koje ispuštaju plastika, deterdženti, farbe i sintetički materijali.
Ako je smestite u kuhinju, kupatilo ili blizu izvora vlage, učiniće prostor zdravijim za disanje.
Međutim, ona traži pažnju, tako da nije za one koji zaboravljaju da zaliju biljke.
Potrebno joj je mnogo vlažnosti. Zalivanje mora biti redovno, kako zemlja nikada ne bi bila potpuno suva.
Idealno bi bilo da je prskate vodom barem svaki drugi dan, posebno zimi kada grejanje isušuje vazduh. Najviše voli indirektno svetlo, ali joj ni potpuni mrak ne prija.
Ako želite da vam kuhinja ili kupatilo budu mala zelena oaza, imate strpljenja i volite da se bavite sobnim biljkama, boston paprat je odličan izbor za vaš gradski stan.
6. Engleski bršljan (Hedera helix, engleski “English Ivy”)

Ova čudesna puzavica, poreklom iz Evrope, vekovima se koristila u baštama, na fasadama, pa čak i u lekovite svrhe.
Danas se sve češće gaji i u zatvorenom prostoru, jer nije samo dekorativna, već i veoma korisna. Uklanja benzen, formaldehid, ksilen, toluen i čak pomaže u smanjenju plesni i gljivica u vazduhu, što je čini savršenim saveznikom za gradske stanove sa vlagom.
Možete je pustiti da se spušta niz viseću saksiju, penje uz kanap ili čak ukrasi ivice polica i prozora. Izgleda romantično i prirodno, a pri tom aktivno čisti prostor oko vas.
Najbolje uspeva na srednjem do jakom indirektnom svetlu, mada može da preživi i u slabije osvetljenim prostorijama, samo će tada rasti sporije. Zemlja joj treba biti umereno vlažna – ne natopljena, ali ne ni suva. Zalivajte je kada se gornji sloj zemlje prosuši, otprilike jednom nedeljno. Prskanje lišća povremeno joj prija, pogotovo ako vazduh u stanu postane suv.
Važno je napomenuti: biljka je otrovna ako se proguta, pa ako imate malu decu ili ljubimce, postavite je van njihovog domašaja.
Engleski bršljan ne traži luksuz, samo malo pažnje i mesto gde će moći slobodno da se širi.
7. Gumeno drvo (Ficus elastica)
@sobnebiljke.rs Ficus elastica iliti gumijevac 😊🌿 #fikus #sobnebiljke #ficuselastica #fikusgumijevac ♬ original sound – SobneBiljke.rs
Poreklom iz tropskih krajeva Indije i jugoistočne Azije, Ficus elastica se decenijama uzgaja kao sobna biljka zbog svoje otpornosti, jednostavnosti i sposobnosti da prečisti vazduh.
Ova biljka se u NASA-inoj studiji pokazala kao dobar borac protiv formaldehida – otrovnog jedinjenja koje se često nalazi u lepku, nameštaju, tkaninama i sredstvima za čišćenje.
U zatvorenom prostoru sa slabijom ventilacijom, kao što je to često slučaj u gradskim stanovima, Ficus elastica može doprineti da vazduh postane svežiji i čistiji.
U pogledu nege, gumeno drvo je zahvalna biljka, ali traži redovnu brigu.
Najviše voli jako, ali indirektno svetlo. Može podneti i manje osvetljene prostorije, ali tada sporije raste i listovi mogu izgubiti boju. Ako imate mesto pored prozora sa zavesom, to je savršen kutak za njega. Ne podnosi direktno sunce. Ono mu može spržiti listove.
Što se tiče zalivanja, pravilo je jednostavno: čekajte da se gornji sloj zemlje osuši pre nego što ponovo zalijete. U proseku, to znači otprilike jednom u 7 do 10 dana, a zimi i ređe. Voda ne sme ostajati u saksiji, jer koren lako truli.
Listove je poželjno brisati mekom, vlažnom krpom jednom u dve nedelje, jer se na njihovoj širokoj površini skuplja prašina koja ometa disanje biljke.
Važna napomena je da gumeno drvo voli prostor. Nađite mu adekvatno mesto na kome će biti zaštićen od promaje i ne pomerajte ga.
Idealna je biljka za dnevni boravak ili prostraniji hodnik.
Ako želite da svoj stan oplemenite biljkom koja deluje ozbiljno, a daje prostoriji osećaj topline i elegancije, Ficus elastica je odličan izbor. Izgleda moćno i tiho i postojano štiti vaše zdravlje.
Bonus: 8 najčešćih grešaka u nezi sobnih biljaka i kako ih sprečiti ili popraviti

1. Preterano zalivanje
- Kako da izbegnete: Ne zalivajte nijednu biljku napamet, već prvo proverite prstom zemlju. Ako je suva do dubine 2 do 3 centimetara, dajte joj vodu.
- Kako da oporavite biljku od prekomernog zalivanja: Ako su listovi meki, žuti ili biljka izgleda trulo, odmah je izvadite iz saksije, uklonite vlažnu zemlju i oštećene delove korena, ostavite ga da se osuši 24 sata, pa presadite u svežu, suvu podlogu sa drenažom.
2. Nedovoljno svetla
- Kako da izbegnete: Saznajte koja biljka koliko svetla voli (npr. aloe vera voli sunce, mesečev cvet senku). Postavite je prema potrebama.
- Kako da obezbedite dovljno svetla: Premestite biljku bliže izvoru prirodnog svetla ili koristite LED lampe za biljke ako vam je stan severno orijentisan.
3. Zalivanje rozete kod aloe i sanseverije
- Kako da izbegnete: Nikada ne sipajte vodu direktno u sredinu biljke. Voda tu može da se zadrži i izazove trulež.
- Kako da biljka ozdravi: Ako primetite trulež, izvadite je, odsecite truli deo, pustite ranu da se osuši nekoliko dana i zasadite zdrav deo u suv supstrat.
4. Pogrešan supstrat
- Kako da izbegnete: Ne koristite univerzalnu zemlju za sve biljke. Aloe vera i sanseverija traže peskovitu, dobro dreniranu podlogu, dok paprat voli humusnu, vlažnu.
- Kako da rešite ovaj problem: Presadite biljku u odgovarajući supstrat prema njenim potrebama. Dodajte perlit, pesak ili kokosov treset da bi zemlja bolje disala.
5. Biljke bez drenaže u saksiji
- Kako da izbegnete: Uvek koristite saksije sa rupama. Voda mora da ima prostora da oteče.
- Kako da ispravite grešku: Ako biljka stoji u vodi, izvadite je odmah. Ocedite višak vode i presadite u saksiju sa drenažnim slojem od šljunka kamenčića ili peska.
6. Suvi vazduh
- Kako da izbegnete: Postavite posudice s vodom blizu biljaka, koristite ovlaživač vazduha ili saksiju na tacni s kamenčićima i vodom.
- Kako da oporavite biljku: Ako listovi postanu suvi i smeđi na vrhovima (npr. kod paprati i mesečevog cveta), počnite redovno prskanje lišća i premestite biljku dalje od radijatora.
7. Prečesto presađivanje
- Kako da izbegnete: Većini sobnih biljaka presađivanje treba na svake 2 do 3 godine, ne češće. Prečesto menjanje sredine stresira biljku.
- Kako da rešite: Ako biljka ne „dolazi sebi“ posle presađivanja, pustite je da se aklimatizuje 2 do 3 nedelje bez dodatnog stresa. Ne pomerajte je i ne đubrite.
8. Previše đubriva
- Kako da izbegnete: Većini biljaka je dovoljno blago đubrenje svaka 2 meseca u sezoni rasta (proleće/leto). Zimi se biljke ne đubre.
- Kako da znate da ste pogrešili: Ako su listovi tamni, uvijeni ili spaljeni, isperite supstrat tako što ćete kroz njega propustiti mlaku vodu. Sledećih mesec dana ne dodajte nikakvo đubrivo.
Sobna biljka – borac za zdraviji vazduh u stanu

Dok se vi odmarate, gledate TV, čitate ili spavate, a biljke tiho obitavaju sa vama u istoj sobi, ni ne slutite da one zapravo sve vreme rade kao pravi prećiščivači vazduha. Upijaju štetne gasove, otpuštaju kiseonik i povećavaju vlažnost vazduha.
Osim biljaka koje smo ranije naveli, razmislite i o Areca palmi, biljci koja deluje kao prirodni ovlaživač; zatim Anthuriumu, koji neutrališe amonijak i benzen iz vazduha, ili Philodendronu, zelenom klasiku koji pouzdano prečišćava formaldehid iz nameštaja i tekstila.
Ako želite i da unesete malo boje, cvetajuće sobne biljke poput orhideje, ciklame ili Afričke ljubičice mogu biti sjajan izbor za osveženje enterijera.
Čak i ako ste neko ko nema vremena za brigu o biljkama, jer zaboravite i da postoje, opet možete pronaći onu koja ne zahteva mnogo pažnje, ali i to malo što joj poklonite, ona uzvraća višestruko – brinući za vaše zdravlje.
I kada nešto pogrešite, ne brinite, svaka greška može da se ispravi. Nijedna sobna biljka ne umire preko noći, ali je važno da se dobro obavestite o tome kako da je negujete, da pratite njeno stanje i budete pažljivi.
Sobna biljka nije tu da vas testira i izazove osećaj krivice, već da vas pozove da usporite, zastanete i budete prisutniji u trenutku, dok ujedno imate i malog, zelenog pomoćnika koji vam daje mogućnost da udahnete i izdahnete – duboko i polako, postepeno, prisetite se koliko je priroda ustvari močna i da ne postoji taj problem na ovom svetu za koji ona nema rešenje.